ENERGETSKI BALANS PROZORA

ENERGETSKI BALANS PROZORA

Kada govorimo o energetskoj efikasnosti prozora, obično se smatra da su energetski efikasni oni prozori koji onemogućavaju da toplota napušta objekat. Međutim, u novije vreme energetski balans postaje prihvaćen kao koncept koji bolje objašnjava korisnost prozora u smislu većeg komfora i smanjenja emisija štetnih gasova koji neminovno nastaju kada se električna energija troši na grejanje ili hlađenje.

energetski balans veliki prozor
Veliki prozori greju danju ali daleko više hlade noću, pa se preporučuju samo u toplim krajevima

Gubitak toplote i provođenje sunčeve toplote

Energetski efikasni prozori koji poseduju nizak faktor gubitka toplote (U) smanjuju potrebu za grejanjem jer se toplota duže zadržava u objektu, te se ovaj tip prozora preporučuje za klime u kojima je najvažnija zaštita objekta od spolnje hladnoće, kao što je slučaj sa severom Evrope. Međutim, takav tip prozora nije najpogodiniji za toplije krajeve. U podnebljima u kojima se beleži veliki broj toplih dana jednako je važno da prozori mogu da provode sunčevu toplotu (SHG – solar heat gain) kako ne bi bilo potrebno uključivati grejanje tokom prelaznih godišnjih doba, budući da toplota sunca tada može biti dovoljna da greje objekat.

U najtoplijim krajevima prioritet je smanjivanje potrebe za korišćenjem rashladnih sistema i u tom slučaju najvažnije je da PVC prozori ne prenose toplotu iz spoljne sredine u objekat, čak i ako će u neki slučajevima, tokom prelaznih perioda, to značiti da se objekat neće grejati korišćenjem spoljne toplote.

energetski balans mapa
Klimatske zone Evrope

Evropa se može podeliti u pet zona kada je reč o idelanom tipu prozora:

  • U severnim krajevima, gde su temperature najčešće niske, najvažnija je izolacija;
  • Duž atlantske obale, gde su temperature umerene cele godine, ali ne i visoke, najvažnije je da prozori prenose toplotu u objekat;
  • U Centralnoj Evropi, gde su zime hladne a leta topla, traže se prozori koji imaju što izraženije obe funkcije (Srbija pripada ovoj grupi);
  • U Rusiji, Ukrajini i baltičkim zemljama leta su takođe topla ali kraća a zime su duže i oštrije, tako da su najpoželjniji prozori koji vrše izolaciju ali imaju barem prosečnu vrednost solarne provodljivosti;
  • U Južnoj Evropi, gde se više energije troši na hlađenje nego na grejanje, potrebni su prozori koji neće dozvoliti prenos toplote iz spoljne sredine u objekat.

Zavisno od klime, za svaku regiju moguće je odrediti odnos U i SHG koji će predstavljati najbolji energetski balas, tj. u najvećoj meri smanjiti potrebu za korišćenjem električne energije, bilo za grejanje ili za hlađenje.

Čak i u hladnim krajevima poželjno je da prozori dobro provode sunčevu toplotu, jer se na taj način dodatno smanjuje račun za grejanje, tako da je u skandinavskim zemljama prihvaćen standard da prozori moraju posedovati dobru SHG vrednost iako nema mnogo spoljne toplote.

Energetski balans

Najbolje U vrednosti kreću se oko 0.5 za trostruke prozore, odnosno 1.1 W/m2K za dvostruke prozore i najbolje SHG vrednosti oko 0.4 za trostruke prozore i 0.5 za dvostruke prozore. Primetićete da što je više slojeva stakla raste izolacija ali se smanjuje mogućnost provođenja sunčeve toplote, tako da su potrebni najbolji materijali i dizajn da bi prvi faktor (gubitak toplote) bio što niži a drugi (provođenje sunčeve toplote) što viši.

preiposle780
Snimak termalnom kamerom pre i posle postavljanja efikasnih prozora – na levoj slici vidi se gubitak toplote kroz stare prozore.

Generalni zaključak, koji prihvata sve veći broj zemalja, glasi:

Kupcima je potrebno predstaviti efikasnost prozora kroz jednostavnu skalu, na kojoj će najbolju ocenu imati prozori koji imaju što nižu U vrednost i što nižu SHG vrednost.

Ova potreba da se pronađe energetski balans na pola puta izeđu dve vrednosti posebno važi za Srbiju, u kojoj su leta sve toplija i potrošnja energije na hlađenje se u mnogim domovima približava potrošnji energije na grejanje, tako da je potrebno odabrati prozor koji ima što bolji balans između dve vrednosti.